Velika je selo čudesne prirodne ljepote i bogate istorije, smješteno na padinama Čakora, između Prokletija, rijeke Lima i Rugovske klisure. Sa površinom od 5.027 hektara, jedno je od najvećih sela u Crnoj Gori, a njegova prostranost krije nebrojene prirodne i kulturne dragocjenosti koje čekaju da budu otkrivene. Velika je kroz istoriju bila svjedok mnogih značajnih događaja, a danas predstavlja oazu mira i netaknute prirode, idealnu za one koji žele da pobjegnu od gradske vreve i osjete autentičan duh planinskog sela.
Daleko od ustaljenih turističkih puteva, Velika nudi mirne pejzaže, svjež planinski zrak i autentičan seoski život. Bilo da istražujete planinarske staze, posjećujete pećine ili uživate u tradicionalnoj gostoljubivosti na katunima, doživjećete prirodu u njenom najčistijem obliku i steći nova iskustva koja će vas zauvijek vezati za ovaj kraj. Selo je posebno atraktivno za ljubitelje avanture i ekoturizma, jer pruža obilje mogućnosti za aktivan odmor u netaknutoj divljini. Odabrali smo za vas zanimljive tačke u ovom selu, i ako biste ih sve obišli, ruta bi bila dugačka 24 kilometra. Naš odabir uključuje istorijske tačke, zapanjujuće vidikovce, zanimljivosti i prirodne ljepote, a svaka od njih nosi priču koja dodatno obogaćuje boravak u ovom kraju.
Velika se prvi put pominje u povelji kralja Milutina iz 1330/31. godine. Tokom srednjeg vijeka, bila je omiljeno izletište i lovište dinastije Nemanjića. Kasnije prelazi u ruke moćnih feudalaca, poput Balšića i Brankovića, čime dobija na strateškom značaju.
S dolaskom Osmanlija krajem 15. vijeka, Velika postaje dio gusinjskog sandžaka. Život u selu bio je težak, posebno u ratnim vremenima. U strahu od osmanske odmazde, mnogi stanovnici su napustili ognjišta 1689/90, ali stabilnost se vraća 1857, kada Velika postaje dio Crne Gore formiranjem Veličke kapetanije.
Narod Velike pokazao je hrabrost i odanost kroz istoriju, učestvujući u svim velikim ratovima na Balkanu. Tijekom Balkanskih ratova (1912-1913), Velički bataljon se istakao u borbama kod Skadra, a tokom Prvog svjetskog rata Veličani su branili prijevoj Čakor. Najtragičniji trenutak dogodio se 28. jula 1944, kada su zlikovačke jedinice Skenderbeg i Princ Eugen divizije počinile masakr nad najmanje 428 civila, uključujući žene i djecu.
Velička škola
Prva škola u Velici osnovana je 1864, u izuzetno teškim uslovima. Dječaci su tada često nosili puške uz školske knjige. Nakon Drugog svjetskog rata, škola je obnovljena i prilagođena savremenim standardima. Stotine Veličana steklo je univerzitetske diplome, a mnogi su nastavili studije i doktorirali, doprinosivši razvoju zajednice.
Danas, Velička škola ima najveću seosku biblioteku u Crnoj Gori s preko 8.000 knjiga, čineći je kulturnim i obrazovnim centrom šire regije. Velika, uprkos teškoj prošlosti, ostaje simbol otpornosti, zajedništva i težnje za boljom budućnošću.
SKOKOVI ZA NEZABORAV
Memorijalni skokovi sa Novšićkog mosta, pod nazivom “Skokovi za nezaborav”, održavaju se od 2003. godine u znak sjećanja na prerano ugašene živote djece iz ovog kraja: Miroslava Miće Kneževića, Julije Brudar, Olivere Maksimović, Filipa Mikića, Komnena Turkovića, Borisa Praščevića i Mihaila Petrovića. Ova manifestacija odvija se istovremeno sa Čakorskim igrama, kada se na obalama Lima okupljaju takmičari i gledaoci iz raznih krajeva. Skokovi nisu samo sportski događaj, već i emotivni podsjetnik na važnost očuvanja uspomena i zajedništva u ovom kraju.
MEĐUSEOSKO TAKMIČENJE NA OBALI LIMA
Od 2016. godine, svake 29. i 30. jula, u Velici se održavaju Čakorske igre, tradicionalno nadmetanje timova iz okolnih sela. Ove igre su više od sportskog takmičenja – one su prilika za očuvanje zajedništva i običaja ovog kraja, a organizuje ih “Klub Velika”. Nadmetanja se odvijaju na obali i u samoj rijeci Lim, kao i na terenima za sportove na pijesku. Takmičari odmjeravaju snage u skokovima sa Novšićkog mosta, plivanju, povlačenju konopa i penjanju uz konop, dok posebnu pažnju privlače trke i igre spretnosti. Ekipe broje deset članova i takmiče se pod nazivima svojih sela.
Pored sportskog duha, muzika, zabava i domaći specijaliteti čine neizostavan dio manifestacije. Posjetioci uživaju u roštilju, vojničkom pasulju i hladnom pivu, dok se u okviru događaja organizuje prodajna izložba lokalnih proizvoda i rukotvorina. Ove igre privlače sve veći broj učesnika i gostiju, čime se jača veza između generacija i promovira bogata tradicija kraja uz Lim. Lokalna zajednica aktivno učestvuje, čineći ovaj događaj simbolom snage, prijateljstva i kulturnog nasljeđa.
Ako želite uzeti učešće u ovim igrama kontaktirajte organizatora Klub Velika na info@velika.me.
CRKVA SVETIH APOSTOLA PETRA I PAVLA
Do Ćafe se može stići iz Gornje Ržanice ili ovom stazom sa Čakora. Ovaj planinski prevoj nekada je bio jedina veza sela Velika sa slobodnim dijelom Crne Gore, zbog čega nosi veliki istorijski značaj.
Na Ćafi je 2012. godine podignuta crkva Svetih apostola Petra i Pavla, u čast junaka Balkanskih ratova 1912. godine. Tokom borbi za oslobođenje ovog kraja od osmanske vlasti, pod komandom generala Radomira Vešovića, junački je poginulo oko pedeset boraca iz:
• Gornjo-vasojevićke brigade (komandant general Vešović),
• Veličkog bataljona (komandant major Kostadin Mikić),
• Trepačko-šekularskog odreda (komandant Milo Kenjić).
Pored crkve, na Ćafi se nalazi očuvano vojničko groblje i spomenici podignuti između dva svjetska rata, koji svjedoče o hrabrosti i žrtvi ratnika ovog kraja.
Crkva je sagrađena na nadmorskoj visini od 1840 metara, čime je postala crkva na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori i Evropi. Prije njene izgradnje, tu titulu je nosila Crkva Svetog Ilije na Carinama, na Komovima, koja se nalazi na 1800 metara nadmorske visine.
Iznad sela Velika počinje katunski put Granični visovi, tematska ruta koja povezuje Čakor sa Hajlom, i vodi pored same granice između Crne Gore i Kosova. Katuni su od ključne važnosti za istoriju i tradiciju ovog kraja. Katuni su ljetnja planinska naselja koja su kroz istoriju bila domaćinstva stočara i pastira, a i danas predstavljaju živuće spomenike kulture i tradicije. Koriste se za ispašu, i stočari ovog kraja su vjekovima unazad selili sa svojim stadima u ova privremena naselja, da bi travu iz sela sačuvali za zimu.
Posjeta Veličkim katunima omogućava posjetiocima da dožive autentičan planinski život, gdje možete učestvovati u stočarskim radovima, posjetiti autentične katunske kolibe, i uživati u domaćoj hrani pripremljenoj od svježih sastojaka. U katunima se mogu probati domaći proizvodi poput svježeg mlijeka, sira, skorupa, kačamaka ili pite od samoniklog bilja.
Ovi katuni, smješteni na velikim visinama, pružaju i nezaboravne poglede na okolne planinske masive i doline. Ujedno, predstavljaju važan dio kulturnog nasleđa Velike, al ii cijele Crne Gore, jer su tokom godina bili centri planinskog života i tradicije stočarstva. Posjeta katunima je prilika da se povežete sa prirodom i tradicijom ovog kraja i da osjetite mir koji pruža boravak u ovim izolovanim, ali prelijepim delovima Velike.
Više o katunima, uslugama na katunima i katunskim stazama potražite na katunroads.me.
Planina Čakor i njena okolina, dio Dinarida, dom su bogatog biodiverziteta. Flora broji oko 2000 vaskularnih vrsta, uključujući endeme i ljekovite biljke. Tu su runolist (Leontopodium alpinum), zaštićen na rudinama, alpski zvjezdan (Aster alpinus) sa ljubičasto-žutim cvastima, i lincura (Gentiana lutea), ljekovita biljka žutih cvjetova. Endemi poput čuvarkuće Košaninove (Sempervivum kosanini), ljubičice Nikoline (Viola orphanidis subsp. nikolai) i Pančićevog odoljena (Valeriana pancicii) krase stijene i livade. Ljekovite vrste obuhvataju hajdučku travu (Achillea millefolium), srijemuš (Allium ursinum) i borovnicu (Vaccinium myrtillus), dok šume čine munika (Pinus heldreichii) i molika (Pinus peuce), obje endemične. Otrovne biljke poput velebilja (Atropa belladonna) sa smrtonosnim bobicama i zelene pupavke (Amanita phalloides), najotrovnije gljive, zahtijevaju oprez.
Fauna je raznovrsna: sisari uključuju mrkog medvjeda (Ursus arctos), moćnog stanovnika šuma, i vuka (Canis lupus), šumsku životinju. Ptice poput tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus), ugroženog stanovnika visokih predjela, planinskog orla (Aquila fasciata), lovca iz krošnji, i lještarke (Tetrastes bonasia) obogaćuju nebo, uz preko 180 vrsta. Gmizavci poput šarke (Vipera berus) i endemične planinske šarke (Vipera ursinii macrops) nastanjuju stijene, dok vodozemci kao crni daždevnjak (Salamandra atra) sa neurotoksičnim žlijezdama i mukač (Bombina variegata) sa žutim mrljama žive u vlažnim zonama. Gljive broje oko 2500 vrsta – jestive poput vrganja (Boletus edulis), lisičarke (Cantharellus cibarius) i rujnice (Lactarius deliciosus), ali i otrovne kao ludara (Boletus satanas).
Od 415 zaštićenih vrsta Crne Gore, 60 je na Čakoru i Prokletijama, uključujući 42 sa Evropske crvene liste.
Tojina pećina se nalazi 4 km od vrha Čakor, na nadmorskoj visini od 1754 metra, što je svrstava među pećine na najvećim nadmorskim visinama u Crnoj Gori.
Ova speleološki značajna i još uvijek nedovoljno istražena pećina smještena je u krečnjačkim masivima planine Mokra. Njeni dugi hodnici, podzemni bazeni i impresivne kamene skulpture svjedoče o moćnim prirodnim procesima koji su oblikovali ovaj kraj.
KAKO JE PEĆINA DOBILA IME
Tokom Balkanskih ratova 1912. godine, crnogorska vojska gradila je put od Sjekirice preko Mokre i Vaganice do Čakora, kako bi tuda prebacila dva velika topa za napad na Metohiju. Na planiranoj trasi radovima se ispriječila stijena ispod koje se nalazila pećina.
Vojnik Tomica Toja Brković, član Veličkog bataljona, znao je za pećinu i upozorio inženjere da bi miniranje stijene moglo trajno uništiti ovo prirodno bogatstvo. U početku nisu htjeli da promijene plan trase, ali je nakon intervencije generala Radomira Vešovića odlučeno da se put prilagodi, kako bi pećina ostala netaknuta.
Zahvaljujući ovom događaju, pećina je dobila ime Tojina pećina, u čast vojnika koji je insistirao na njenom očuvanju.
Danas je Tojina pećina jedno od najzanimljivijih speleoloških nalazišta u Crnoj Gori, a njeni skriveni hodnici čekaju nove istraživače i posjetioce željne avanture.
*Izlistana su seoska domaćinstva koja su članovi našeg udruženja i nalaze se na ovom sajtu. Za ostale punuđače smještaja u ovoj zoni vidite google mape, ili booking.com.
Od aktivnosti u kojima možete da ovdje uživate, izdvajamo:
• Katunski put i posjeta katunima – Uživajte u domaćinskoj hrani i tradicionalnim jelima poput pita od samoniklog bilja i svježeg sira, dok slušate priče o starim običajima i načinu života koji se ovdje vijekovima njeguje.
• Planinarenje i biciklizam – Istražite ljepotu planina Čakor, Planinica, Mokra i drugih u okolini Velike, pješke ili na biciklu, uz nevjerovatne pejzaže i panoramske vidike.
• Pješačenje šumskim stazama – Šetnja po šumama oko Velike ima ljekovita svojstva i podiže imunitet, a ujedno je i prilika za uživanje u tišini i svježem vazduhu.
• Pećinsko istraživanje – Posjetite Tojinu pećinu uz vodiča i otkrijte speleološko bogatstvo ovog kraja, koje krije fascinantne prirodne formacije.
• Vodene aktivnosti – Kupanje i rafting na rijeci Lim ili uživanje u brzacima i planinskim potocima pružaju savršen način da se rashladite tokom toplih ljetnjih dana.
• Čakorske igre – Svake godine, krajem jula, u Velici se održava međuseosko takmičenje u raznim disciplinama na rijeci Lim i na pijesku, koje okuplja mještane i posjetioce iz svih krajeva.
• Branje samoniklog bilja i gljiva – Berba ljekovitog bilja ili jestivih gljiva na Čakoru, ili borovnica na padinama, ne samo da je koristan već i umirujući način povezivanja sa prirodom.
• Seoski radovi – Iskoristite priliku za učešće u poljskim i stočarskim radovima u katunima i osjetite autentičan seoski život, koji uključuje mužnju krava, pravljenje domaćeg sira i druge tradicionalne poslove.
Bilo da ste ljubitelj aktivnog odmora, istraživač netaknute prirode ili neko ko jednostavno traži mir i tišinu daleko od gradske vreve, Velika će vam pružiti nezaboravan doživljaj i priliku da otkrijete ljepotu jednog od najskrivenijih bisera Crne Gore.
FOTOGRAFIJE
Sela uključena u projekat
Projekat
Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP) je, u saradnji sa partnerima Opštinom Peć (Kosovo) i Regionalnom razvojnom agencijom WEST (Kosovo), sprovela projekat „Pretvaranje naših sela u turističke destinacije“ u okviru IPA II Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2014–2020.
Kroz ovaj projekat, u odabranim selima u regionima Plava, Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca i Bara unaprijeđena je turistička infrastruktura, kreirane su tematske seoske staze koje povezuju prirodne i kulturne atrakcije, postavljena je signalizacija, info table i oznake za sela i lokalitete, dok su određena seoska domaćinstva podržana u cilju unapređenja uslova za pružanje turističkih usluga. Kao rezultat projekta izrađena je i zajednička promotivna brošura koja objedinjuje nove seoske tematske rute i lokalnu ponudu kao i promotivni video materijal.
Dodatne informacije o selu
TURISTIČKA ORGANIZACIJA PLAV
+382 51 250 151
toplav@t-com.me